Afrički patuljasti jež: Miran i nezahtijevan kućni ljubimac.
Afrički patuljasti jež: Miran i nezahtijevan kućni ljubimac.
Afrički patuljasti jež izuzetno je simpatičan i nezahtijevan
kućni ljubimac koji preko dana većinu vremena spava, a aktivan
postaje tek uveče.
Izgled Afrički patuljasti jež, kao i
ostale vrste ježeva, ima bodlje koje su zapravo vrlo tvrde šuplje
dlake koje služe za odbranu. Njegove su duge do tri centimetra.Donji dio tijela, noge i njuška prekriveni su mekim bijelim
krznom. U odraslom su dobu dugi od 17 do 24 centimetra i teže oko
pola kilograma. U prirodi dožive od 1,5 do tri godine, a kao
ljubimci od šest do devet.
Temperament Ovi noćni sisari-insektojedi vrlo su simpatične i nezahtijevne životinjice. Kako su noćne životinje, tek uveče postaju aktivni. Na ljude prvo reaguraju odbrambeno - sklupčaju se i ispuštaju zvuk sličan šištanju - ali mogu se pripitomiti nakon što se naviknu na miris vlasnika. Nemaju neprijatan miris i ne izazivaju alergijske reakcije kod ljudi alergičnih na dlaku. Imaju vrlo razvijen njuh i sluh.
Smještaj
Jež kao ljubimac može da živi u kavezu ili terarijumu čije bi minimalne dimenzije trebalo da budu 60x60x35 centimetara. Na dnu treba postaviti piljevinu, a treba mu i osigurati mijesto u kavezu na koje će moći da se sakrije (kućica, cev i sl.) Dobro je postaviti mu i igračke, npr. krug za trčanje.U prostoriji treba da bude sobna temperatura, između 18 i 22 stepena Celzijusa. Na nižim temperaturama bi mogli da se povuku u zimski san.
Ishrana Ježevi pripadaju grupi svaštojeda, ali najviše se hrane insektima. U prirodi najčešće jedu skakavce i cvrčke, ali i crve i gliste pa bi bilo dobro tako ih i hraniti. Od biljaka im slobodno ponudite zelenu salatu, spanać, paradajz, šargarepu, jabuku, bananu, narandžu, dinju, grožđe i slično. Takve je obroke dobro obogatiti posnim svežim sitom ili kuvanim jajetom. Kao alternativa može poslužiti suva ili mokra hrana za mačke. Voda treba uvijek da mu bude dostupna.
Još neki savjeti
Ježa možete uz nadzor da pustite da šeta stanom. Vrlo su radoznali i vole da istražuju okolinu, a za razliku od glodara neće da grizu kablove i nameštaj.
Ježa treba uzimati opranim rukama kako bi se navikao na ili prepoznao vlasnikov miris.
Ježevi raspoznaju i vlasnikov glas pa je dobro pričati im.
Skloni su gojenju pa im treba osigurati mogućnost kretanja.
Afrički patuljasti jež živi između pet i devet godina, a kao
ljubimac preporučuje se ljudima s puno obaveza. Naime, ježevi su
noćne životinje koje veći dio dana spavaju
Afrički patuljasti jež Ježevi su životinje koje pripadaju porodici sisavaca, a prepoznatljivi su po svom tijelu dužine od 10 do 45 centimetara prekrivenim bodljama koje im u divljini služe za samoobranu.
U našim krajevima živi europski jež (Erinaceus europaeus). Važno je naglasiti da on pripada divljini, zakonom je zaštićen i ne smije ih se držati kao kućne ljubimce.
Kao kućni ljubimci najpoznatiji su afrički patuljasti ježevi
koji se za tu svrhu ne uzimaju iz prirodnog staništa, već ih se
selektivno uzgaja za kućne ljubimce.
Izgledom su slični europskom ježu, samo kraći ( 17 do 24 cm). Dolaze u raznim varijacijama boja, uključujući albino patuljaste ježeve.
Afrički patuljasti jež kao kućni ljubimac živi između pet do devet godina, a preporučuje se ljudima s puno obaveza. Naime, ježevi su noćne životinje koje veći dio dana spavaju, a sve uključujući i igru obavljaju noću.
Afrički patuljasti jež kao ljubimac za djecu?
Ježa je moguće vrlo brzo dresirati, a socijalizacija je posebno važna. Polako i nježno treba ga privikavati na dodirivanje, maženje i prepoznavanje ljudskog glasa i mirisa. Sve će ići puno brže i lakše uz pomoć poslastica. Kada se na njega navikne vlasnika će slijediti poput psa ili mačke. Savršeni su ljubimci za zaposlene ljude koji preko dana rade, a predvečer se žele opustit uz svog ljubimca.
Unatoč svemu navedenom ježevi nisu ljubimci za djecu. Više je razloga. Kao prvo to su noćne životinje koje ne vole da ih se preko dana budi i ometa njihov ritam.
Svatko tko namjerava nabaviti ježa mora znati da će njegov ljubimac tijekom noći raditi buku. Zato se ne preporuča djeci niti osobama koje nisu 'noćne ptice' odnosno osobama koje ne podnose noćnu buku.
Životinje su to koje imaju urođeni strah od predatora (uključujući čovjeka). Na grubu dječju igru i nagle pokrete odgovorit će obranom odnosno ubodom koji može bit bolan.
Jež je zdrav ako:
nema podbradak ( to je znak da nije bucmast)
oči su široko otvorene, pogled jasan, bez suza i krmelja
ima vlažan nos
nema dugačke nokte
na koži i nogama nema oteklina, vidljivih ozljeda, čireva i sličnih simptoma koji ukazuju da je jež zanemarivan.
Oprema za ježa
Ježevi su samotnjaci i ne preporučuje se držati ih u paru (osim u vrijeme parenja). Kao i kod svih drugih ljubimaca i kod afričkih patuljastih ježeva vrijedi pravilo: Što veće to bolje!
To znači da kavez mora bit dovoljno velik da u njega stane kućica za spavanje ili dovoljno stelje u kojoj će si jež iskopati 'rupu' za spavanje, dvije hranilice ( suha i mokra hrana), pojilica i kotač za trčanje.
Ježevi su dobri penjači pa im unutar kaveza to također trebate omogućiti, kao i postaviti nekoliko igračaka poput tunela.
Gdje smjestiti kavez? Na mirno mjesto koje se ne nalazi na propuhu i nije direktno izloženo suncu.
Hrana za ježa
U prirodi ježevi jedu kukce, crve, gliste, puževe, korijenje, razne bobice i ostalo bilje. Vlasnici ježeva kućnih ljubimaca najčešće ih hrane kvalitetnim suhim hranama za mačke koje su po svom sastavu najsličnije hrani za ježeve.
Hrana je to bogata proteinima (meso), ali redovito im treba davati raznoliko voće i povrće ( rajčica, špinat, mrkva, brokula, dinja,zelena papriku, dinja, grašak, maline, borovnice, lubenicu, tikvice).
Potencijalni problemi
Ježevi su aktivne noćne životinje kojima treba omogućiti sve što i drugim kućnim ljubimcima. Osim kvalitetne prehrane to podrazumijeva puno kretanja unutar i izvan kaveza. Ako im to ne omogućite vaš jež imat će problema s viškom kilograma.
Kako bi izbjegli hibernaciju (koja ih može ubiti) ježeve držite na sobnoj temperaturi, između 18 i 22 stupnja Celzijevih. Izbjegavajte propuh i direktno izlaganje suncu.
RADOSNA IGRA.
Jednostavni su za
držanje, nisu agresivni te ih je uz malo strpljenja
lako pripitomiti. Nemaju neugodan miris i ne izazivaju
alergijske reakcije kod ljudi preosjetljivih na životinjsku
dlaku. Budući da preko dana uglavnom spavaju i da su aktivni noću,
idealni su za osobe koje preko dana imaju mnogo obaveza, a navečer
se žele opustiti uz svog ljubimca. Ne preporučuju se kao ljubimci
maloj djeci.
Porijeklo Ovaj mali sisar iz porodice
Erinaceidae porjeklom je iz Afrike, ali se u prirodi može naći i u
Evropi, Aziji i na Novom Zelandu. Postoje dvije glavne grupe ježeva:
evropski koji je zakonom zaštićen i afrički koji je omiljen kao
ljubimac.
Temperament Ovi noćni sisari-insektojedi vrlo su simpatične i nezahtijevne životinjice. Kako su noćne životinje, tek uveče postaju aktivni. Na ljude prvo reaguraju odbrambeno - sklupčaju se i ispuštaju zvuk sličan šištanju - ali mogu se pripitomiti nakon što se naviknu na miris vlasnika. Nemaju neprijatan miris i ne izazivaju alergijske reakcije kod ljudi alergičnih na dlaku. Imaju vrlo razvijen njuh i sluh.
Jež kao ljubimac može da živi u kavezu ili terarijumu čije bi minimalne dimenzije trebalo da budu 60x60x35 centimetara. Na dnu treba postaviti piljevinu, a treba mu i osigurati mijesto u kavezu na koje će moći da se sakrije (kućica, cev i sl.) Dobro je postaviti mu i igračke, npr. krug za trčanje.U prostoriji treba da bude sobna temperatura, između 18 i 22 stepena Celzijusa. Na nižim temperaturama bi mogli da se povuku u zimski san.
Ishrana Ježevi pripadaju grupi svaštojeda, ali najviše se hrane insektima. U prirodi najčešće jedu skakavce i cvrčke, ali i crve i gliste pa bi bilo dobro tako ih i hraniti. Od biljaka im slobodno ponudite zelenu salatu, spanać, paradajz, šargarepu, jabuku, bananu, narandžu, dinju, grožđe i slično. Takve je obroke dobro obogatiti posnim svežim sitom ili kuvanim jajetom. Kao alternativa može poslužiti suva ili mokra hrana za mačke. Voda treba uvijek da mu bude dostupna.
Ježa možete uz nadzor da pustite da šeta stanom. Vrlo su radoznali i vole da istražuju okolinu, a za razliku od glodara neće da grizu kablove i nameštaj.
Ježa treba uzimati opranim rukama kako bi se navikao na ili prepoznao vlasnikov miris.
Ježevi raspoznaju i vlasnikov glas pa je dobro pričati im.
Skloni su gojenju pa im treba osigurati mogućnost kretanja.
Afrički patuljasti jež Ježevi su životinje koje pripadaju porodici sisavaca, a prepoznatljivi su po svom tijelu dužine od 10 do 45 centimetara prekrivenim bodljama koje im u divljini služe za samoobranu.
U našim krajevima živi europski jež (Erinaceus europaeus). Važno je naglasiti da on pripada divljini, zakonom je zaštićen i ne smije ih se držati kao kućne ljubimce.
Izgledom su slični europskom ježu, samo kraći ( 17 do 24 cm). Dolaze u raznim varijacijama boja, uključujući albino patuljaste ježeve.
Afrički patuljasti jež kao kućni ljubimac živi između pet do devet godina, a preporučuje se ljudima s puno obaveza. Naime, ježevi su noćne životinje koje veći dio dana spavaju, a sve uključujući i igru obavljaju noću.
Ježa je moguće vrlo brzo dresirati, a socijalizacija je posebno važna. Polako i nježno treba ga privikavati na dodirivanje, maženje i prepoznavanje ljudskog glasa i mirisa. Sve će ići puno brže i lakše uz pomoć poslastica. Kada se na njega navikne vlasnika će slijediti poput psa ili mačke. Savršeni su ljubimci za zaposlene ljude koji preko dana rade, a predvečer se žele opustit uz svog ljubimca.
Unatoč svemu navedenom ježevi nisu ljubimci za djecu. Više je razloga. Kao prvo to su noćne životinje koje ne vole da ih se preko dana budi i ometa njihov ritam.
Svatko tko namjerava nabaviti ježa mora znati da će njegov ljubimac tijekom noći raditi buku. Zato se ne preporuča djeci niti osobama koje nisu 'noćne ptice' odnosno osobama koje ne podnose noćnu buku.
Životinje su to koje imaju urođeni strah od predatora (uključujući čovjeka). Na grubu dječju igru i nagle pokrete odgovorit će obranom odnosno ubodom koji može bit bolan.
nema podbradak ( to je znak da nije bucmast)
oči su široko otvorene, pogled jasan, bez suza i krmelja
ima vlažan nos
nema dugačke nokte
na koži i nogama nema oteklina, vidljivih ozljeda, čireva i sličnih simptoma koji ukazuju da je jež zanemarivan.
Oprema za ježa
Ježevi su samotnjaci i ne preporučuje se držati ih u paru (osim u vrijeme parenja). Kao i kod svih drugih ljubimaca i kod afričkih patuljastih ježeva vrijedi pravilo: Što veće to bolje!
To znači da kavez mora bit dovoljno velik da u njega stane kućica za spavanje ili dovoljno stelje u kojoj će si jež iskopati 'rupu' za spavanje, dvije hranilice ( suha i mokra hrana), pojilica i kotač za trčanje.
Ježevi su dobri penjači pa im unutar kaveza to također trebate omogućiti, kao i postaviti nekoliko igračaka poput tunela.
Gdje smjestiti kavez? Na mirno mjesto koje se ne nalazi na propuhu i nije direktno izloženo suncu.
U prirodi ježevi jedu kukce, crve, gliste, puževe, korijenje, razne bobice i ostalo bilje. Vlasnici ježeva kućnih ljubimaca najčešće ih hrane kvalitetnim suhim hranama za mačke koje su po svom sastavu najsličnije hrani za ježeve.
Hrana je to bogata proteinima (meso), ali redovito im treba davati raznoliko voće i povrće ( rajčica, špinat, mrkva, brokula, dinja,zelena papriku, dinja, grašak, maline, borovnice, lubenicu, tikvice).
Svojim ljubimcima možete davati jaja i posni sir, ali izbjegavajte mlijeko, kekse, čokoladu i ostale ljudske slastice.
Ježevi su aktivne noćne životinje kojima treba omogućiti sve što i drugim kućnim ljubimcima. Osim kvalitetne prehrane to podrazumijeva puno kretanja unutar i izvan kaveza. Ako im to ne omogućite vaš jež imat će problema s viškom kilograma.
Kako bi izbjegli hibernaciju (koja ih može ubiti) ježeve držite na sobnoj temperaturi, između 18 i 22 stupnja Celzijevih. Izbjegavajte propuh i direktno izlaganje suncu.
Primjedbe
Objavi komentar